Availability: U prodaji

Zlatna grana – proučavanje magije i religije

2.805,00 RSD

Izdavač: Edicija
Br. str.: 720
Povez: Tvrd
Format: 160mm x 230mm
Pismo: Latinica

Pogledaj odlomak knjige

Opis

Zlatna grana – proučavanje magije i religije – autor Džejms Džordž Frejzer

Iz predgovora knjige Zlatna grana – proučavanje magije i religije:

Glavni cilj ove knjige je da objasni značajno pravilo kojim se određivalo nasleđe Dijaninog sveštenstva u Ariciji. Kad sam prvi put preduzeo da rešim taj problem, pre više od trideset godina, mislio sam da ću rešenje moći da izložim sasvim ukratko, ali sam brzo video da je bilo potrebno razmotriti i pretresti izvesna opštija pitanja, od kojih neka jedva da su bila i dodirnuta ranije, ako sam hteo da rešenje bude verovatno, pa čak i razumljivo. U izdanjima koja su se rađala jedna za drugim, diskusija ovih i srodnih predmeta zauzimala je sve više i više prostora, a istraživanje se razgranjavalo u sve veći broj pravaca, dok se dve sveske prvog dela nisu proširile u dvanaest. U međuvremenu često je izražavana želja da se delo izda u sažetijem obliku. Ovo skraćenje je pokušaj da se ta želja zadovolji i da se time ovo delo učini pristupačnim širem krugu čitalaca. Mada je veličina knjige znatno smanjena, trudio sam se da zadržim njene glavne principe, sa onoliko primera koliko je dovoljno da se ti principi jasno prikažu. Jezik prvobitnog dela takođe je uglavnom sačuvan, mada je ovde-onde izlaganje nešto skraćeno. Da bih zadržao što više teksta, žrtvovao sam sve napomene i sve tačne upute na izvore. Čitaoci koji žele da doznaju izvor ma kojeg pojedinačnog tvrđenja moraju se poslužiti većim delom, koje je potpuno dokumentovano i snabdeveno potpunom listom upotrebljene književnosti.

U ovom skraćenom izdanju niti sam dodao novo gradivo niti menjao gledišta izražena u poslednjem izdanju, jer je dokazni materijal do koga sam došao u međuvremenu uglavnom ili potvrdio moje ranije zaključke ili pružio nove ilustracije starih principa. Tako, na primer, o važnom pitanju prakse ubijanja kraljeva po isteku određenog roka ili čim ih zdravlje i snaga počnu da izdaju, dokazni materijal koji ukazuje na veliku rasprostranjenost toga običaja znatno je u međuvremenu povećan. Jedan ubedljiv primer ograničene monarhije te vrste pruža nam moćna srednjovekovna monarhija Hazara u južnoj Rusiji, gde su kraljevi bili stalno u opasnosti da budu ubijeni po isteku određenog roka ili svaki put kad god je izgledalo da neka opšta nedaća, kao suša, nerodica ili poraz u ratu, ukazuje na opadanje njihovih prirodnih moći. Primere o sistematskom ubijanju hazarskih kraljeva, crpljenje iz opisa starih arabljanskih putnika, sakupio sam u jednom drugom delu. Afrika je takođe pružila nekoliko novih primera slične prakse kraljoubistva. Međutim, među ovima možda je najupadljiviji običaj, koji je nekada upražnjavan u Banioru, da svake godine iz jednog posebnog bratstva izaberu prividnog kralja – za koga se pretpostavljalo da je u njemu ovaploćen pokojni kralj, sa čijim je udovicama vršio snošaj u kraljevom mauzoleju – i da ga posle jednonedeljne vladavine udave. Ovaj običaj pruža blisku paralelu sa starom vavilonskom svetkovinom Sakai, kojom su prilikom prividnog kralja oblačili u kraljevsko ruho i dopuštali mu da uživa sa pravim kraljevima naložnicima, a posle petodnevne vladavine skidali ga golog, šibali i ubijali. Na tu svetkovinu nedavno su opet bacili novu svetlost izvesni asirski napisi, koji kao da potvrđuju tumačenje koje sam ranije dao o toj svetkovini da je ona proslava Nove godine i da je od nje potekla jevrejska svetovina Furim. Druge, nedavno otkrivene paralele sa sveštenim kraljevima Aricije, pružaju afrički sveštenici i kraljevi koji su ubijani posle sedme ili druge godine, a pre toga stalno bili izloženi opasnosti da ih napadne i ubije kakav snažan čovek, koji posle toga nasledi sveštenstvo odnosno kraljevinu. Sa ovim i drugim primerima sličnih običaja pred nama više nije moguće da pravilo o nasleđu Dijaninog sveštenstva u Africi smatramo izuzetnim: jasno je da je ono samo primer jedne rasprostranjene ustanove, čiji su najbrojniji slučajevi dosad nađeni u Africi. Ukoliko te činjenice ukazuju na rani uticaj Afrike na Italiju, pa čak i na postojanje afričkog stanovništva u južnoj Evropi, ne usuđujem se da kažem. Praistorijski odnosi između ova dva kontinenta još uvek su tamni i još su u toku ispitivanja.

Da li je moje objašnjenje tačno ili nije mora se ostaviti budućnosti da reši. Uvek ću biti gotov da ga napustim ako se predloži neko bolje. U međuvremenu, predajući ovu knjigu u njenom novom obliku oceni javnosti, želim da je zaštitim od pogrešnog razumevanja njenog cilja, koje je još uvek često, mada sam se i ranije trudio da ga ispravim. Ako sam se u ovom delu poduže zadržao na obožavanju drveća, to nije zato što preuveličavam njegovu važnost u istoriji religije, a još manje zato što želim da iz njega izvučem ceo sistem mitologije, već je to samo zato što nisam mogao zanemariti taj predmet pri pokušaju da objasnim značaj sveštenika koji je nosio titulu kralja šume, a koji je sticao pravo na to dostojanstvo odlaganjem grane – zlatne grane – sa drveta u svetom gaju. Ali, ja sam daleko od toga da obožavanju drveća pripisujem najveću važnost za evoluciju religije i mislim da je ono bilo manje važno od drugih činilaca, a naročito od straha od umrlih ljudi, za koju uglavnom verujem da je po svoj prilici bio najmoćnija sila u stvaranju primitivne religije. Nadam se da mi se posle ovog izričitog odricanja neće prebacivati da sam prihvatio sistem mitologije koji smatram ne samo pogrešnim, već i bezrazložnim i besmislenim. Ali, ja sam suviše dobro upoznat sa hidrom greške i ne očekujem da ću sečenjem jedne glave čudovišta sprečiti da druga, ili čak ista, ne nikne ponovo. Oslanjam se na iskrenost i inteligenciju mojih čitalaca da isprave ovu ozbiljnu grešku u razumevanju mojih gledišta poređenjem ili sa mojom izričitom izjavom. – Brik Kort, Templ, London, juna 1922. Dž. Dž. FREJZER

Iz sadržaja knjige Zlatna grana – proučavanje magije i religije:
  • PREDGOVOR
  • GLAVA PRVA KRALJ ŠUME
    Dijana i Virbije
    Artemida i Hipolit
    Kratak pregled

 

  • GLAVA DRUGA SVEŠTENIČKI KRALJEVI

 

  • GLAVA TREĆA SIMPATIČKA MAGIJA
    Princip magije
    Homeopatična ili imitativna magija
    Prenosna magija
    Mađioničarev napredak

 

  • GLAVA ČETVRTA MAGIJA I RELIGIJA
  • GLAVA PETA MAGIJSKA KONTROLA VREMENA
    Javni mađioničar
    Magijska kontrola kiše
    Magijska kontrola Sunca
    Magijska kontrola vetra

 

  • GLAVA ŠESTA MAĐIONIČARI KAO KRALJEVI
  • GLAVA SEDMA BOGOVI OVAPLOĆENI U LJUDSKOM OBLIKU
  • GLAVA OSMA KRALJEVI RAZNIH OBLASTI PRIRODE
  • GLAVA DEVETA OBOŽAVANJE DRVEĆA
    Duhovi drveća
    Blagotvorne moći duhova drveća

 

  • GLAVA DESETA OSTACI OBOŽAVANJA DRVEĆA U MODERNOJ EVROPI
  • GLAVA JEDANAESTA UTICAJ POLOVA NA BILJE
  • GLAVA DVANAESTA SVETI BRAK
    Dijana kao boginja plodnosti
    Brak bogova

 

  • GLAVA TRINAESTA KRALJEVI RIMA I ALBE
    Numa i Egerija
    Kralj kao Jupiter

 

  • GLAVA ČETRNAESTA NASLEDSTVO KRALJEVSKOG PRESTOLA U STAROM LACIJU
  • GLAVA PETNAESTA OBOŽAVANJE HRASTA
  • GLAVA ŠESNAESTA DIJAN I DIJANA
  • GLAVA SEDAMNAESTA TERET KRALJEVSTVA
    Kraljevski i sveštenički tabui
    Odvajanje duhovne od svete vlasti

 

  • GLAVA OSAMNAESTA OPASNOSTI PO DUŠU
    Duša kao čovečuljak
    Odsutnost i prizivanje duše
    Duša kao senka i refleksija

 

  • GLAVA DEVETNAESTA TABUISANE RADNJE
    Tabui u opštenju sa strancima
    Tabui o jelu i piću
    Tabui o pokazivanju lica
    Tabui o napuštanju kuće
    Tabui o preostaloj hrani

 

  • GLAVA DVADESETA TABUISANA LICA
    Tabuisani kraljevi i poglavice
    Tabuisana ožalošćena lica
    Žene tabuisane za vreme menstruacije i porođaja
    Tabuisani ratnici
    Tabuisani pobednici
    Tabuisani lovci i ribari

 

  • GLAVA DVADESET PRVA TABUISANE STVARI
    Značenje tabua
    Tabuisano gvožđe
    Tabuisano oštro oružje
    Tabuisana krv
    Tabuisana glava
    Tabuisana kosa
    Obredi pri šišanju kose
    Sklanjanje odsečene kose i noktiju
    Tabuisana pljuvačka
    Tabuisana hrana
    Tabuisani čvorovi i prstenovi

 

  • GLAVA DVADESET DRUGA TABUISANE REČI
    Tabuisana lična imena
    Tabuisana imena srodnika
    Tabuisana imena mrtvih
    Tabuisana imena kraljeva i drugih svetih lica
    Tabuisana imena bogova

 

  • GLAVA DVADESET TREĆA NAŠ DUG DIVLJAKU
  • GLAVA DVADESET ČETVRTA UBIJANJE BOŽANSKOG KRALJA
    Smrtnost bogova
    Ubijanje iznemoglih kraljeva
    Ubijanje kraljeva po isteku određenog roka

 

  • GLAVA DVADESET PETA PRIVREMENI KRALJEVI
  • GLAVA DVADESET ŠESTA ŽRTVOVANJE KRALJEVOG SINA
  • GLAVA DVADESET SEDMA NASLEDSTVO DUŠE
  • GLAVA DVADESET OSMA UBIJANJE DUHA DRVETA
    Duhovske maske
    Sahranjivanje karnevala
    Iznošenje smrti
    Donošenje leta
    Bitka leta i zime
    Smrt i uskrsnuće Kostrubonke
    Smrt i oživljavanje bilja
    Slični obredi u Indiji
    Magijsko proleće

 

  • GLAVA DVADESET DEVETA MIT O ADONISU
  • GLAVA TRIDESETA ADONIS U SIRIJI
  • GLAVA TRIDESET PRVA ADONIS NA KIPRU
  • GLAVA TRIDESET DRUGA ADONISOV KULT
  • GLAVA TRIDESET TREĆA ADONISOVE BAŠTE
  • GLAVA TRIDESET ČETVRTA ATISOV MIT I KULT
  • GLAVA TRIDESET PETA ATIS KAO BOG BILJA
  • GLAVA TRIDESET ŠESTA LJUDSKI PREDSTAVNICI ATISA
  • GLAVA TRIDESET SEDMA ISTOČNJAČKE RELIGIJE NA ZAPADU
  • GLAVA TRIDESET OSMA MIT O OZIRISU
  • GLAVA TRIDESET DEVETA OBREDI POSVEĆENI OZIRISU
    Narodni obredi
    Zvanični obredi

 

  • GLAVA ČETRDESETA OZIRISOVA PRIRODA
    Oziris kao bog žita
    Oziris kao duh drveta
    Oziris kao bog plodnosti
    Oziris kao bog mrtvih

 

  • GLAVA ČETRDESET PRVA IZIDA
  • GLAVA ČETRDESET DRUGA OZIRIS I SUNCE
  • GLAVA ČETRDESET TREĆA DIONIS
  • GLAVA ČETRDESET ČETVRTA DEMETRA I PERSEFONA
  • GLAVA ČETRDESET PETA MAJKA ŽITA I DEVOJKA ŽITA U SEVERNOJ EVROPI
  • GLAVA ČETRDESET ŠESTA MAJKA ŽITA U RAZNIM ZEMLJAMA
    Majka žita u Americi
    Majka pirinča u Istočnim Indima
    Duh žita ovaploćen u ljudskim bićima
    Dvostruka personifikacija žita kao majke i ćerke

 

  • GLAVA ČETRDESET SEDMA LITJERS
    Pesme žetelaca
    Ubijanje duha žita
    Žrtvovanje ljudi radi dobre žetve
    Ubijanje duha žita u njegovim ljudskim predstavnicima

 

  • GLAVA ČETRDESET OSMA DUH ŽITA U OBLIKU ŽIVOTINJE
    Ovaploćenje duha žita u životinjama
    Duh žita kao vuk ili pas
    Duh žita kao petao
    Duh žita kao zec
    Duh žita kao mačka
    Duh žita kao koza
    Duh žita kao bik, krava ili vo
    Duh žita kao konj ili kobila
    Duh žita kao svinjče (vepar ili krmača)
    O životinjskim ovaploćenjima duha žita

 

  • GLAVA ČETRDESET DEVETA STARA BOŽANSTVA BILJA KAO ŽIVOTINJE
    Dionis, jarac i bik
    Demetra, svinjče i konj
    Atis, Adonis i svinja
    Oziris, svinja i bik
  • Virbije i konj

 

  • GLAVA PEDESETA JEDENJE BOGA
    Sakrament prvih plodova
    Jedenje boga kod Acteka
    Mnogi mani u Ariciji

 

  • GLAVA PEDESET PRVA HOMEOPATIČNA MAGIJA MESNE HRANE
  • GLAVA PEDESET DRUGA UBIJANJE BOŽANSKE ŽIVOTINJE
    Ubijanje svetog mišara
    Ubijanje svetog ovna
    Ubijanje svete zmije
    Ubijanje svetih kornjača
    Ubijanje svetog medveda

 

  • GLAVA PEDESET TREĆA UMILOSTIVLJAVANJE DIVLJIH ŽIVOTINJA OD STRANE LOVCA
  • GLAVA PEDESET ČETVRTA VRSTE ŽIVOTINJSKOG SAKRAMENTA
    Egipatske i ainske vrste sakramenta
    Povorke sa svetim životinjama

 

  • GLAVA PEDESET PETA PRENOŠENJE ZLA
    Prenošenje na mrtve predmete
    Prenošenje na životinje
    Prenošenje na ljude
    Prenošenje zla u Evropi

 

  • GLAVA PEDESET ŠESTA JAVNO ISTERIVANJE ZLA
    Sveprisutnost demona
    Povremeno isterivanje zala
    Periodično isterivanje zala

 

  • GLAVA PEDESET SEDMA JAVNI JARCI GREHA
    Isterivanje ovaploćenih zala
    Povremeno odašiljanje zala vozilima
    Periodično odašiljanje zala vozilima
    O jarcima greha uopšte

 

  • GLAVA PEDESET OSMA LJUDSKA BIĆA KAO JARCI GREHA U ANTIČKO DOBA
    Ljudsko biće kao jarac greha u starom Rimu
    Ljudsko biće kao jarac greha u Grčkoj
    Rimske Saturnalije

 

  • GLAVA PEDESET DEVETA UBIJANJE BOGA U MEKSIKU
  • GLAVA ŠEZDESETA IZMEĐU NEBA I ZEMLJE
    Ne dodirivati zemlju
    Ne gledati sunce
    Odvajanje devojaka u doba puberteta
    Razlozi za odvajanje devojaka u doba puberteta

 

  • GLAVA ŠEZDESET PRVA MIT O BALDERU
  • GLAVA ŠEZDESET DRUGA SVETKOVINE S VATROM U EVROPI
    Svetkovine s vatrom uopšte
    Vatre za vreme Velikog posta
    Uskršnje vatre
    Majske vatre
    Dugodnevičke vatre
    Vatre uoči Svih svetih
    Kratkodnevičke vatre
    Živa vatra

 

  • GLAVA ŠEZDESET TREĆA OBJAŠNJENJE SVETKOVINA S VATROM
    O svetkovinama s vatrom
    Solarna teorija o svetkovinama s vatrom
    Čistilačka teorija o svetkovinama s vatrom

 

  • GLAVA ŠEZDESET ČETVRTA SPALJIVANJE LJUDSKIH BIĆA
    Spaljivanje figura
    Spaljivanje ljudi i životinja

 

  • GLAVA ŠEZDESET PETA BALDER I IMELA
  • GLAVA ŠEZDESET ŠESTA SPOLJAŠNJA DUŠA U NARODNIM PRIČAMA
  • GLAVA ŠEZDESET SEDMA SPOLJAŠNJA DUŠA U NARODNIM OBIČAJIMA
    Spoljašnja duša u mrtvim predmetima
    Spoljašnja duša u biljkama
    Spoljašnja duša u životinjama
    Obred smrti i uskrsnuća

 

  • GLAVA ŠEZDESET OSMA ZLATNA GRANA
  • GLAVA ŠEZDESET DEVETA RASTANAK SA NEMIJEM